Od aprila ove godine bh. javnost svjedoči sve neprofesionalnijem i pristrasnijem medijskom izvještavanju o migrantskoj krizi u Bosni i Hercegovini. Iako smo i ranije bili izloženi stigmatizirajućim i ksenofobnim istupima pojedinih medija, takva izvještavanja su se intenzivirala u mjesecu aprilu, kada je tadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić, usred pandemije i potpunog lockdown-a, najavio masovnu deportaciju (ilegalnih ekonomskih!) migranata u njihove matične zemlje. Ubrzo se ispostavilo da za takvo što nije bilo političke volje u samoj BiH, a nedugo zatim Ministar je podnio ostavku i tako je priča o masovnim deportacijama utihnula. U isto vrijeme kada je Radončić najavljivao deportacije, dnevni list Dnevni Avaz počinje sa izuzetno problematičnim pisanjem na temu migrantske krize. Nakon razilaženja u stavovima o deportaciji migranata u matične zemlje, između tadašnjeg ministra sigurnosti Radončića i člana Predsjedništva BiH Džaferovića, migrantska i izbjeglička populacija u Bosni i Hercegovini postaju dio političkog sukoba koji se prenio na pisanja ovog medija o migrantskoj krizi. Dnevni Avaz počinje sa intenzivnim, potpuno neprofesionalnim, izvještavanjem o migrantima na prostoru Bosne i Hercegovine. Objavljen je niz ksenofobnih članaka koji (ilegalne ekonomske!) migrante stigmatiziraju, predstavljaju kao kradljivce, ovisnike, provalnike, uopće kao skupinu koja je izuzetno opasna po bh. društvo. Bitno je naglasiti i da su se kroz pisanje ovog medija kriminalizirali i ljudi koji pružaju humanitarnu pomoć migrantima i izbjeglicama u BiH. Ove problematične članke redovno su prenosili drugi online i štampani mediji u BiH, kako oni registrirani tako i oni „divlji“. Ova hajka na migrante i izbjeglice, traje do dana današnjeg, a moglo bi se reći da je svoju kulminaciju doživjela sredinom augusta, kada je jedna lažna vijest zatvorila ugostiteljski kafić na Ilidži. Naime, Dnevni Avaz je podijelio niz članaka u kojima tvrdi da su migranti u Općini Ilidža ilegalno otvorili kafić gdje redovno koriste narkotike, alkohol i fizički se sukoboljavaju. Ova pisanja su velikom brzinom stigla do svih dijelova naše države putem portala, a naročito je zabrinjavajuća činjenica da je vijest prenijela i Federalna televizija (javni servis!) putem svog portala Federalna.ba.

Riječ je, zapravo, o zakonski registriranom ugostiteljskom objektu “Chebbi Boss ‘98” u vlasništvu stranog državljanina koji ima prijavljeno boravište u BiH, a koji je nakon ove medijske hajke svoj lokal odlučio zatvoriti. Ovaj ugostiteljski objekat u ponudi nije ni imao alkoholna pića. Zanimljivo je spomenuti i da je cijela priča potekla sa Facebook profila vlasnika jednog od susjednih lokala na Ilidži.

Ono što je važno naglasiti u cijeloj ovoj priči jeste da za lažne vijesti i govor mržnje kojima svjedočimo u medijima niko neće odgovarati. Vijeće za štampu i online medije je samoregulacijsko tijelo i ono nema nikakvu ulogu do savjetodavnu. To u praksi znači da u štampanim i online medijima u Bosni i Hercegovini bilo ko može iznijeti bilo kakvu dezinformaciju, lažnu vijest ili koristiti govor mržnje i za to neće snositi nikakvu krivičnu odgovornost niti biti kažnjen. Naročito zabrinjava online prostor koji je potpuno „divlji“ i zakonski neregulisani. Iz tog razloga postoji veliki broj portala koji nemaju imperssuma, odnosno, nije poznato u čijem je vlasništvu taj portal niti ko piše vijesti koje se objavljuje na tom portalu. Takvi portali često su izvor lažnih vijesti, dezinformacija, teorija zavjera i govora mržnje. Jedan od najmalicioznijih portala tog tipa je Antimigrant.ba, koji u samom svom nazivu sadržava govor mržnje usmjeren prema izuzetno ranjivoj kategoriji. Ovaj portal bavi se isključivo ksenofobnim pisanjem o migrantima i izbjeglicama, humanitarnim radnicima, volonterima, aktivistima, i uopće svim ljudima i organizacijama koji na neki način pomažu migrante i izbjeglice, te poziva na nasilje prema njima.

Postavlja se pitanje koliko ima smisla pozivati na etiku i moral medije poput Antimigrant.ba Dnevni Avaz i ljude koji stoje iza njih? Nažalost, ova dva medija samo su kap u moru medija koji dijele iste vrijednosti. To smo mogli zaključiti po broju dijeljenja lažnih vijesti i govora mržnje koji su krenulu od ovih medija. I ovdje se ne radi samo o prenošenju u druge medije, ono što možda više zabrinjava jesu građani/ke Bosne i Hercegovine koji su nasjeli na ove lažne vijesti i još gore, odlučili podijeliti medijski sadržaj sa očigledno korištenim govorom mržnje.

Društvo koje doživljava višestruki moralni sunovrat ne može se osloniti ni na kolektivni, ni na individualni osjećaj etičke odgovornosti, ljudskosti i solidarnost. Sve dok govor mržnje u medijima ne bude kažnjavan novčanim i zatvorskim kaznama, stanje se neće popraviti. Iz svega ovoga smo zaključili da se u osjećaj moralne odgovornosti velikog broja medija niko od nas ne može pouzdati, niko – a naročito ne ljudi u pokretu.

Autorica: Ilma Čosić